Kapija je prva stvar koju gost vidi i poslednja na koju vlasnici misle. Onda dođe zima, gvozdena krila zapinju o led, farba se ljušti treću godinu zaredom i tek tada počne priča o novoj kapiji.

Izbor se u praksi svodi na dva pitanja: klizna ili krilna, i sa motorom ili bez. Odgovor ne zavisi od ukusa nego od vašeg prilaza. Evo kako mi razmišljamo kad izađemo na teren.

Krilna kapija: jednostavna i pouzdana

Krilna kapija radi kao vrata: jedno ili dva krila okreću se na šarkama ka dvorištu. Manje pokretnih delova, jednostavnija ugradnja i najlakše održavanje.

Ima jedan uslov koji se često zaboravi: krilima treba prostor. Ako vam auto staje odmah iza kapije, dva krila od po metar i po nemaju gde da se otvore. Isto važi za prilaz u usponu, krilo koje se otvara uzbrdo struže o beton već posle par stepeni nagiba.

Dvokrilna aluminijumska kapija otvorena ka dvorištu

Klizna kapija: rešenje za tesne i kose prilaze

Klizna kapija ide u stranu, paralelno sa ogradom. Ne traži ni centimetar dubine dvorišta i svejedno joj je da li je prilaz ravan ili pod nagibom. Zato je danas prvi izbor za većinu porodičnih kuća.

Uslov je slobodna dužina uz ogradu: kapija široka četiri metra mora negde da se skloni kad je otvorena. Kod samonoseće izvedbe nema šine u podu, pa sneg i šljunak ne prave problem.

Klizna kapija se skoro uvek radi sa motorom. Tehnički može i ručno, ali gurati četiri metra aluminijuma po kiši brzo dosadi.

Šta automatika zapravo menja

Motor sa daljinskim znači da u dvorište ulazite bez izlaska iz auta. To zvuči kao luksuz dok jednom ne uđete po pljusku sa dvoje dece na zadnjem sedištu.

Standardni paket automatike danas čine:

  • motor sa daljinskim upravljačima za ukućane
  • fotoćelije koje zaustave kapiju ako je auto ili dete u prolazu
  • interfon ili tastatura sa šifrom za goste i dostavu
  • ručno otključavanje za slučaj nestanka struje

Automatika se može dodati i naknadno, ali je jeftinije i urednije kad se kapija od početka projektuje za motor.

Detalj lamela i stuba aluminijumske kapije u antracit boji

Zašto aluminijum, a ne gvožđe

Gvozdena kapija traži brušenje i farbanje svake dve do tri godine, a rđa krene od prvog zareza. Aluminijum ne korodira, plastifikacija u RAL boji drži deceniju bez održavanja, a cela konstrukcija je lakša, pa manje opterećuje šarke i motor.

Praktična strana: kapija, pešačka kapija i ograda rade se u istom modelu lamela i istoj boji. Antracit RAL 7016 je ubedljivo najtraženiji, prati ga crna i dezeni drveta. Ulaz tada izgleda kao celina, a ne kao tri odvojene nabavke.

Kako da odlučite za pet minuta

  1. Izmerite dubinu prilaza iza kapije. Manje od dužine krila? Klizna.
  2. Pogledajte nagib. Prilaz ide uzbrdo ka dvorištu? Klizna.
  3. Proverite prostor uz ogradu. Nema ga dovoljno za odmicanje? Krilna, sa krilima koja se otvaraju gde prostora ima.
  4. Odlučite o motoru odmah, i ako ga ne uzimate sada, recite majstoru da pripremi kablove.

Ako ništa od ovoga nije prepreka, birajte po navici korišćenja: klizna je udobnija za svakodnevni ulazak autom, krilna jednostavnija i povoljnija za ređe korišćene ulaze.

Radimo i u drugim gradovima

Plastmont pokriva Novi Sad i okolinu, a istu PVC i ALU stolariju nudimo i preko sajtova za Inđiju i Temerin.

PLASTMONT — Novi Sad

Birate kapiju za svoje dvorište?

Izađemo na teren, izmerimo prilaz i kažemo vam pošteno da li vam treba klizna ili krilna, sa automatikom ili bez nje. Merenje je besplatno.

Zatražite besplatnu ponudu